nacionalne-manjine.info

Stranica www.nacionalne-manjine.info nastala je u sklopu projekta "Potpora vijećima nacionalnih manjina na područjima posebne državne skrbi" kojeg je financirala Europska unija, a provodio WYG International i CPM od lipnja 2006. do studenoga 2007.

04. Svibanj 2016.

SKUP O PROVEDBI OKVIRNE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA

U organizaciji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, 03.svibnja 2016. godine održan je skup posvećen provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, dokumenta potvrđenog Odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine.

Na skupu se ukazalo na važnost i primjenu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, kao međunarodnog dokumenta, temeljem kojeg su znatno unaprijeđena prava nacionalnih manjina Republike Hrvatske.

Raspravljeno je i četvrto mišljenje Savjetodavnog odbora Vijeća Europe o Hrvatskoj za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, u kojem je Republika Hrvatska stranka.

Ukazano je na primjere pozitivne prakse, kao i na hitne preporuke za djelovanje Savjetodavnog odbora za zaštitu nacionalnih manjina vezano za osuđivanje pojava nacionalističke i protumanjinske retorike kao i pojava govora mržnje u javnom i medijskom prostoru, s provođenjem mjera kažnjavanja takvih slučajeva.

Istaknuta je potreba osiguravanja pune provedbe odredaba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, te Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina.

Također, kao prioritetna potreba istaknut je razvoj marginaliziranih područja naseljenih pripadnicima nacionalnih manjina, vezano posebno za povratnike, kao i romsku nacionalnu manjinu.

Zaključno je kako je brigu o pravima nacionalnih manjina potrebno učiniti prioritetnim i sastavnim dijelom u programima Vlade Republike Hrvatske.

Na skupu su uvodno govorili mr. sc. Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike

Hrvatske, Boris Milošević, pomoćnik ministrice uprave, saborski zastupnici nacionalnih manjina prof. dr. Milorad Pupovac, dr. sc. Furio Radin i Veljko Kajtazi, prof. dr. Vesna Crnić-Grotić, predsjednica Odbora stručnjaka Vijeća Europe za provedbu Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima te predstavnici Ministarstva uprave, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva kulture, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ureda pučkog pravobranitelja, Ureda komisije za odnose s vjerskim zajednicama, Agencije za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije.

18. Travanj 2016.

RADNI POSJET PREDSTAVNIKA UREDA VISOKE POVJERENICE ZA NACIONALNE MANJINE OESS-a

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer i potpredsjednica Savjeta Renata Trischler, 18.travnja 2016. godine sastali su se u prostorijama Savjeta za nacionalne manjine sa predstavnicima Ureda visoke povjerenice za nacionalne manjine OESS-a Natašom Andonovski Carter i Romanom Williamsom.

Tijekom susreta razgovaralo se o aktualnoj situaciji u Republici Hrvatskoj vezanoj za položaj, zaštitu i promociju prava nacionalnih manjina, kao i o pitanjima pojava osjećaja povećane nesigurnosti, straha i netolerancije pripadnika pojedinih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Istaknuti su i primjeri pozitivne prakse u pitanjima kulturnog i političkog participativnog okvira razvoja i postizanja pozitivnog multietničkog okruženja.

Dogovorena je daljnja suradnja Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske sa OESS-om, vezana za problematiku ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

11. Travanj 2016.

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ROMA

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer sudjelovao je u petak, 8.travnja na svečanom obilježavanju Svjetskog dana Roma kojega su u muzeju „Mimara „ organizirali Savez Roma u RH „ Kali Sara „ , Udruga za bolji život Romkinja „Traipe“ , predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine županija te Savjet za nacionalne manjine RH kao suorganizator manifestacije .

Povodom Svjetskog dana Roma predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer podsjetio je da se Romi na našim područjima spominju još u 14. st. što ih čini autohtonom nacionalnom manjinom te ponovno upozorio kako je permanentna obaveza svih institucija hrvatskog društva da sustavno rade na poboljšanju njihovog socioekonomskog položaja i punu društvenu integraciju . A jedan od ključnih uvjeta za to je i jačanje tolerancije i vladavine prava u hrvatskom društvu , smatra Tolnauer.

Govoreći na manifestaciji na kojoj je godišnja nagrada  Saveza Roma "Kali Sara" dodijeljena rektoru zagrebačkog Sveučilišta Damiru Borasu , saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi posebno je istaknuo težak položaj Roma u hrvatskom društvu te poručio da romska zajednica u Hrvatskoj od nove vlade očekuje promjene tog stanja.

 "Očekujem od naše nove Vlade da napravi iskorak u radu s romskom zajednicom što do sada još uvijek nismo vidjeli", rekao je saborski zastupnik Kajtazi.

 On je naglasio da vlasti kroz različite projekte i programe ulažu posebne napore da se poboljša položaj Roma ali da često izostaje politička volje da se zacrtano i ostvari.

Skup je pozdravio i predsjednik Hrvatskog Sabora Željko Reiner koji je ocijenio da je unatoč izraženih problema i teškoća pozitivan pomak u odnosu društva prema romskoj manjini u Hrvatskoj nepobitan i to dobrim dijelom zahvaljujući i inicijativama koje dolaze upravo iz romske zajednice.

Podsjetivši kako romska manjina već stoljećima s većinskim hrvatskim narodom dijeli sudbinu, dobro i zlo na ovim prostorima predsjednik Reiner je istakao potrebu uzajamnog poštovanja, tolerancije, dijaloga i suradnje kao obilježja slobodnog naprednog društva kakvo Hrvatska želi biti.

 Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja 1971. u Londonu .

01. Travanj 2016.

PREDSTAVLJEN PROJEKT POTPORE VIJEĆIMA NACIONALNIH MANJINA

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer sudjelovao je u četvrtak , 31. ožujka na uvodnoj konferenciji projekta „ Potpora vijećima nacionalnih manjina na lokalnoj razini„ koji provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH u suradnji s konzorcijem kojeg čine WYG savjetovanje d.o.o. i Teched savjetodavne usluge d.o.o. iz Zagreba.

Projekt se provodi u sklopu Programa Europske unije za Hrvatsku IPA 2012 ,a svrha projekta je osigurati preduvjete za aktivnu participaciju vijeća nacionalnih manjina u provedbi praćenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i u razvoju vlastitih lokalnih zajednica na području Republike Hrvatske.

Na predstavljanju projekta prisustvovali su predstavnici nacionalnih manjina kojima su projektne aktivnosti i očekivane rezultate predstavili ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mr.sc Branko Sočanac i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer te članovi Projektnog tima, Lidija Japec, voditeljica Projektnog tima, Nenad Karajić, ključni stručnjak za istraživanje i edukacije i Boris Bereček, IT stručnjak .

Tom prilikom predsjednik Savjeta Aleksdandar Tolnauer istaknuo je kako je u multikulturalnim državama participacija pripadnika manjina u odlučivanju dodatni kriterij za ostvarenje vladavine prava, a odnosi se, ne samo na odluke koje su usmjerene na te manjine ili koje na njih mogu posebno utjecati nego i na odluke od važnosti za cijelo društvo.

A ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina RH Branko Sočanac istaknuo je pak da uključivanje lokalnih vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u živote zajednica kojima pripadaju treba osigurati oživotvorenje normi Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i pridonijeti izgradnji demokracije i promicanju demokratskih vrijednosti u društvu, kao i ukupnom društvenom i gospodarskom razvoju Republike Hrvatske.

Inače u okviru projekta bit će provedena GAP analiza kapaciteta i potreba vijeća i predstavnika nacionalnih manjina za praćenje provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina; razvit će se alati za povećanje učinkovitosti djelovanja vijeća i predstavnika nacionalnih manjina: web sučelje i priručnik. U pet regionalnih centara, provest će se i edukacije trenera vijeća i predstavnika nacionalnih manjina s naglaskom na umrežavanje s ostalim ključnim dionicima lokalnog razvoja. Projekt će trajati 18 mjeseci – od 1. veljače 2016. do 31. srpnja 2017. godine.

17. Ožujak 2016.

SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE ALEKSANDRA TOLNAUERA S PREDSJEDNIKOM DRŽAVNOG ZBORA REPUBLIKE SLOVENIJE DR. MILANOM BRGLEZOM

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, u srijedu , 16. ožujka 2016.godine u Slovenskom domu u Zagrebu, sastao se sa Predsjednikom Državnog zbora Republike Slovenije dr. Milanom Brglezom.

Tijekom susreta razgovaralo se o položaju i aktivnostima Slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, te aktualnim događajima vezanim za Republiku Sloveniju i Republiku Hrvatsku. Posebno se istaknulo pitanje intenzivnije suradnje sa nadležnim tijelima i institucijama Republike Slovenije i Republike Hrvatske u području kulture.

Predsjednik Državnog zbora Republike Slovenije dr. Brglez istaknuo je zadovoljstvo ostvarenjem i unapređenjem programa kulturne autonomije slovenske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i radom, te ulogom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske u promicanju i unapređenju odnosa između Republike Slovenije i Republike Hrvatske.

Sastanku su nazočili članovi delegacije Državnog zbora Republike Slovenije, Veleposlanica Republike Slovenije U RH dr. sc. Smiljana Knez sa suradnicima, te predsjednik Saveza slovenskih društava u Republici Hrvatskoj Darko Šonc.

10. Ožujak 2016.

SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE ALEKSANDRA TOLNAUERA S PREDSJEDNIKOM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE TIHOMIROM OREŠKOVIĆEM

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Tihomir Orešković u srijedu je , 09. ožujka 2016. godine, primio predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandra Tolnauera.

Tijekom susreta razgovaralo se o aktivnostima i radu Savjeta za nacionalne manjine, te aktualnim pitanjima vezanim za položaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Poseban naglasak stavljen je na pitanje primjene manjinske legistlative, te osiguravanje proračunskih sredstava za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina, kao i ulozi nacionalnih manjina u javnom, kulturnom i političkom životu u Republici Hrvatskoj, te o ulozi Savjeta za nacionalne manjine u suradnji sa međunarodnim organizacijama i institucijama i nadležnim tijelima matičnih država nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je važnost uloge Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, kao i važnost zajedničke suradnje Savjeta za nacionalne manjine sa Vladom Republike Hrvatske u pitanjima unapređenja i promicanja prava nacionalnih manjina.

25. Veljača 2016.

ODRŽANA 67. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE 24. veljače 2016.

Dana 24. veljače 2016. održana je 67. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na temelju članka 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske jednoglasno je donio Program rada za 2016. godinu.

Savjet je izvijestio o informacijama o prijedlozima programa pristiglim na Javni poziv za sufinanciranje programa kulturne autonomije za 2016. godinu iz područja informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija, te bilateralnih sporazuma i ugovora.

Komisija za otvaranje prijava prijedloga programa pristiglih na Javni poziv utvrdila je da je ukupno prijavljeno 1 157 programa kulturne autonomije.

Nevladine udruge i ustanove nacionalnih manjina predložile su za ostvarivanje programa dodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 50.415.200,86 kuna.

Na Javni poziv prijavile su se 104 udruge i ustanove nacionalnih manjina sa 249 organizacijskih oblika (podružnica, beseda, matica, pododbora i kulturno-umjetničkih društava).

U skladu sa zadaćom osiguravanja ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvažavanja etničke i multikulturne raznolikosti propisane Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Savjet je usuglasio Priopćenje o porastu atmosfere opće nesnošljivosti u hrvatskom društvu i pojavama etnocentrizma.

Navedenim je dokumentom Savjet pozvao hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstave svim pojavama diskriminacije onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, uključujući nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te političke i idejne orijentacije.

U usvojenom priopćenju ističe se da poštovanje prava na slobodno mišljenje, kritički stav prema vladajućoj politici i tolerancija spadaju u osnovni izraz europskih vrijednosti koje je Republika Hrvatska kao članica Europske unije u potpunosti prihvatila.

Zapisnik 65. sjednice Savjeta za nacionalne manjine RH (58,5K)

Zapisnik 66. sjednice Savjeta za nacionalne manjine RH (81,0K)

24. Veljača 2016.

PRIOPĆENJE SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE O PORASTU ATMOSFERE OPĆE NESNOŠLJIVOSTI U HRVATSKOM DRUŠTVU I POJAVAMA ETNOCENTRIZMA

U skladu sa zadaćom osiguravanja ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina, a u duhu razumijevanja i uvažavanja etničke i multikulturne raznolikosti propisane Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske upozorava na sljedeće:

Poštovanje prava na slobodno mišljenje, kritični stav prema vladajućoj politici i tolerancija spadaju u osnovni izraz europskih vrijednosti, koje smo kao članica Europske unije u potpunosti prihvatili.

No, ovi principi imaju smisao jedino ako se ne primjenjuju selektivno i ako djeluju univerzalno izvan zadatih političkih i ideoloških okvira.

Kod nas smo se, u posljednje vrijeme tako reći svakodnevno, mogli uvjeriti da se kod mnogih, ona tumače i primjenjuju selektivno, s primjenom duplih standarda kada se tiču ostvarivanja njihovih interesa.

Tu se stvari kreću jedino u svom ideološkom krugu, a oni koji ne pripadaju istom ne mogu očekivati da će netko dignuti glas u ostvarivanju njihovih prava ako nisu u sastavu njihove ideološke matrice.

Ogroman je problem što u shvaćanju demokratskih standarda u obrani svih ugroženih ljudskih i manjinskih prava ne vlada princip poštovanja slobode kritičkog mišljenja oslobođenog od političke i ideološke pristranosti.

Jedina obrana od te prakse može i mora biti načelo demokracije društva; da svatko ima pravo na argumentirani način iznositi stajališta, ako korespondiraju sa civilizacijskim tekovinama europskog sustava vrijednosti i ne ugrožavaju ničije drugo pravo, te nisu na tragu prijetnje unošenja straha i neizvjesnosti.

Demokracija podrazumijeva i sadrži sučeljavanje različitih stavova, što podrazumijeva i neslaganja, ali to nikada ne smije natkriliti uljuđeno prihvaćanje drugih stavova i mišljenja, kao ni voditi do diskvalifikacije neistomišljenika.

Republika Hrvatska kao i mnoge europske zemlje u svojoj povijesti bile su izložene i radikalnim političkim pokretima i sustavima, a taj teret prošlosti, mi nažalost još uvijek uvelike nosimo i osjećamo u svakodnevnim emotivnim raspravama i sučeljavanjima.

Manjinska i ljudska prava ne ovise prvenstveno o ustavu, zakonu i deklaracijama, nego o etici i moralnom svjetonazoru zajednice u kojoj se trebaju ostvarivati i konzumirati.

Dobro je poznato iz povijesti kakve posljedice snose manjinske skupine kad ih se getoizira, dehumanizira, a onda u tako stvorenoj društvenoj klimi i atmosferi eliminira iz javnog, kulturnog i političkog života, bez poštovanja, empatije i pravne zaštite. Jednostavno rečeno, proglašavaju se suvišnima.

Zato, pozivamo svu hrvatsku političku, kulturnu i sveukupnu javnost da se zajednički najoštrije suprotstavimo svim pojavama diskriminacije onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, uključujući nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te političke i idejne orijentacije.

Svi mi imamo neotuđivo pravo na vlastiti pogled na pojedina pitanja, zbivanja i događaje, no postoje i univerzalno utvrđene europske demokratske vrijednosti koje smo unijeli u cjelokupnu hrvatsku legislativu na koju možemo biti ponosni, a koje nadilaze svaki subjektivni stav i ograničeno mišljenje.

U Zagrebu, 24. veljače 2016.

PREDSJEDNIK SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

Aleksandar Tolnauer

19. Veljača 2016.

STRUČNI SKUP „IZBJEGLIČKA/MIGRACIJSKA KRIZA I POLITIKE RJEŠAVANJA“

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer učestvovao je na Stručnom skupu „Izbjeglička/Migracijska kriza i politike rješavanja“ koji je održan 17. i 18. veljače 2016. godine u Ogulinu, a koji je organizirao „Friedrich Ebert Stiftung“ i Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Na Skupu je razmatrano sagledavanje dosadašnjeg koncepta i pristupa pitanju migracija, pitanju izbjegličke i imigracijske krize, kao i dosadašnje i buduće mjere vezane za pitanje izbjeglica.

Na Skupu su učestvovali i izlagali stručnjaci iz Republike Hrvatske, kao i iz susjedstva, a uvodna izlaganja imali su dr.Max Brandle, ispred „Friedrich Ebert Stiftung“, prof.dr. Siniša Tatalović, dr.sc. Jadran Perinić, ravnatelj Državne uprave za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, doc.dr.sc. Robert Mikac, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, te doc.dr.sc. Ružica Jakešević, Fakultet političkih znanosti.

Na Skupu su doneseni zaključci i preporuke vezani za pitanja politike rješavanja migracijske krize te daljnjih aktivnosti na tom planu.

25. Siječanj 2016.

SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA SA VELEPOSLANICOM REPUBLIKE MAKEDONIJE

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer 21.01.2016. godine, primio je veleposlanicu Republike Makedonije Danielu Karađozosku na njezin zahtjev.

Tijekom susreta razgovaralo se o položaju i aktivnostima makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i o aktualnim događajima vezanim za Republiku Makedoniju i Republiku Hrvatsku. Posebno je istaknula važnost očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i Hrvatske nacionalne manjine u Republici Makedoniji.

Veleposlanica je istaknula iznimno zadovoljstvo radom i ulogom Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju i unapređivanju programa kulturne autonomije udruga makedonske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i njegovu ulogu u promicanju i daljnjem unapređenju odnosa između Makedonije i Republike Hrvatske.

29. Prosinac 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA
Savjet za nacionalne manjine
Klasa: 016-02/15-012/02
Urbroj: 50438-15-01
Zagreb, 29. prosinac 2015.g.

SVIM UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA - svima -

Predmet: Obavijest o dostavljanju godišnjih izvještaja za 2015. godinu.

Poštovani!

Sukladno Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i Zakona o proračunu Republike Hrvatske, obavještavamo Vas da najkasnije do 29. siječnja 2016. godine dostavite godišnje Izvješće o ostvarivanju programa i utrošku sredstava na propisanim obrascima sa obaveznim prilozima skeniranih na CD-u sukladno EU standardima za 2015.godinu.

Preslike od FINE ovjerenih OBRAZACA : PR-RAS-NPF ,BIL-NPF dostavljaju se do 22.02.2016.

Izvješće ste obvezni izraditi prema Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (»Narodne novine« br.129/2009 i 70/2011) i Kriterijima za utvrđivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (»Narodne novine« broj 123/14), a sukladno Državnom proračunu (»Narodne novine« br. 148/14.) i usvojene Odluke Savjeta za Nacionalne manjine o rasporedu sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015.godinu za financiranje programa udruga i ustanova nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 46/2015) i na temelju sklopljenih Ugovora o financijskoj potpori programa udruga i ustanova iz sredstava Državnog proračuna za 2015 godinu. Udruge su dužne voditi financijsku dokumentaciju prema Zakonu o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (»Narodne novine«, br. 121/14.).

U privitku Izvješća o ostvarivanju programa i utrošku sredstava za 2015.godinu treba dostaviti preslike odgovarajuće financijske dokumentacije, kako je to navedeno u obrascima kojima se pravdaju ukupni iznosi dobivene financijske potpore za realizaciju programa u izvještajnom razdoblju.

Skrećemo Vam pozornost da Izvješće o ostvarivanju programa i utrošku sredstava za 2015.godinu podnose sve udruge na obrascima FG1-2015, a obrasci IR 1 do IR 7 po ugovorenim programima. U ugovorima su navedeni maksimalni iznosi po vrstama troškova, a u slučaju da su pojedini troškovi veći od propisanih o tome treba u Izvještaju dostaviti obrazloženje.

Obrasce za godišnje Izvješće o ostvarivanju programa i utrošku sredstava možete preuzeti sa službene internetske stranice www.nacionalne-manjine.info i u Stručnoj službi Savjeta za nacionalne manjine. Godišnja Izvješća o ostvarivanju programa i utrošku sredstava treba poslati povratnicom na adresu: Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Mesnička 23, 10000 Zagreb.

Traženo Izvješće, s preslikama navedene financijske dokumentacije i njegovo prihvaćanje od strane Savjeta za nacionalne manjine, uvjet je nastavka sufinanciranja programa udruga i ustanova u 2016. godini.

S poštovanjem,
PREDSJEDNIK SAVJETA
Aleksandar Tolnauer v.r.

Obrazac FG1 - GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ (127,0K)

Obrazac IR1 - OPĆE IZVJEŠĆE O RADU I OSTVARIVANJU CJELOVITOG PROGRAMA U 2015. (33,5K)

Obrazac IR2 - INFORMIRANJE (47,5K)

Obrazac IR3 - IZDAVAŠTVO (34,5K)

Obrazac IR4 - AMATERIZAM (67,5K)

Obrazac IR5 - MANIFESTACIJE (45,5K)

Obrazac IR6 - STVARANJE PRETPOSTAVKI ZA OSTVARIVANJE KULTURNE AUTONOMIJE - INVESTICIJSKA ULAGANJA (33,5K)

Obrazac IR7 - BILATERALNI SPORAZUMI (32,5K)

28. Prosinac 2015.

MANJINSKI FORUM 2015, GODIŠNJI BROJ (4,6M)

18. Prosinac 2015.

DAN KOORDINACIJE VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA GRADA ZAGREBA

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer sudjelovao je kulturno-umjetničkoj manifestaciji, koja je povodom Dana Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba održana 13. prosinca u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski.

Tom prilikom, u svom obraćanju predsjednik Savjeta posebno je naglasio kako u ovom trenutku u određenim krugovima postoje orijentacije na smanjivanja manjinskih prava , a da nasuprot tome na manjinska pitanja trebamo gledati kao nešto s čim je Hrvatska ušla u EU.

U takvim okolnostima vijeća, predstavnici i koordinacije kao sastavni dio lokalne samouprave imaju veliku ulogu u artikuliranju svih pitanja koja se tiču manjina, rekao je Tolnauer te posebno istako upravo Zagreb kao primjer visoke uključenosti manjina u aktivnosti grada.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić pak , posebno je naglasio da je multikulturalizam u glavnom hrvatskom gradu njegov životni projekt na kojem radi 16 godina, zbog čega je Zagreb postao moderan, evropski grad te da bi to mogao biti dobar primjer i drugom dijelovima Hrvatske.

Dušan Mišković, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, podsjetio je da je ta institucija osnovana 2003. temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina te da je njen cilj objediniti aktivnosti koje su usmjerene prema lokalnoj samoupravi, odnosno prema gradskim tijelima i osigurati siguran izvor financiranja za provođenje manjinskih programa.

Manifestaciji je nazoćio veliki broj uglednika i članova diplomatskog kora.

01. Prosinac 2015.

PREDSJEDNIK SAVJETA NA OTVARANJU VEČERI NACIONALNIH MANJINA U BJELOVARU

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer nazočio je otvorenju 9. po redu Večeri nacionalnih manjina koje su 28. studenog održane u gradu Bjelovaru.

Tom prilikom predsjednik Savjeta ponovno je istaknuo značaj očuvanja i razvoja kulturnog identiteta svih naših manjina kao važnog doprinosa razvoju europskih vrijednosti multikulturalnosti i tolerancije u hrvatskom društvu.

Manifestacija se održava pod pokroviteljstvom Grada Bjelovara, a uspješno je organizira bjelovarsko Kulturno umjetničko društvo „Češka obec“ pa je i ove godine priredbu pohodilo oko dvije tisuće posjetitelja, a nastupila su kulturno umjetnička društva jedanaest nacionalnih manjina .

Gradonačelnik Grada Bjelovara Antun Korušec povodom ove manifestacije priredio je primanje za visoke uzvanike među kojima su uz predsjednika Savjeta bili i Miroslav Kolatek, zamjenik veleposlanika Češkog veleposlanstva, Iveta Mesjarikova, konzulica Veleposlanstva Republike Slovačke, Viktor Mlakar, ministar savjetnik i konzul Veleposlanstva Republike Slovenije , Zoran Babity, konzul Veleposlanstva Mađarske, Vladimir Bilek, ponovno izabrani saborski zastupnik za nacionalne manjine, Jasmina Radojčić, predstavnica Bjelovarsko-bilogorske županije, Juraj Bahnik, potpredsjednik Saveza Čeha , Miruška Lončar, predsjednica Češke obeci i drugi .

Publici i izvođačima se obratio i gradonačelnik Antun Korušec te poručio da se međusobno uvažavajući, u zajedništvu i suživotu, čuvamo svoju kulturu, vjeru, način života i običaja, a istovremeno, kao većinski narod, upravo na taj način čuvamo kulturu, običaje i tradiciju nacionalnih manjina.

05. Studeni 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA
Savjet za nacionalne manjine
Klasa: 402-08/15-07/01
Urbroj: 50438-15-02
Zagreb, 04. studeni 2015.g.

SVIM UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA - svima -

Predmet: Obavijest

Poštovani!

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske temeljem članka 35.stavka 4. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN br. 155/02 i 80/10 i 93/11) objavio je 04.studenog 2015. u „Narodnim Novinama“ br.121/15 „ JAVNI POZIV nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za predlaganje programa za ostvarivanje kulturne autonomije iz područja: informiranja i izdavaštva, kulturnog amaterizma i manifestacija, programa koji proizlaze iz bilateralnih sporazuma i ugovora, koji će se sufinancirati sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske u 2016. god.“

Prijedlozi programa moraju biti sukladni Kriterijima za utvrđivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina („Narodne novine“ br.123/14).

Povjerenstvo Savjeta za nacionalne manjine prilikom sastavljanja prijedloga Odluke o rasporedu sredstava primjenjivati će bodovnu listu i rukovoditi isključivo na temelju propisanih Kriterija za utvrđivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina („Narodne novine“ br.123/14), kao i dostavljenih godišnjih izvještaja o utrošku sredstava za 2015. god. Bodovni prag za opći dio iznosi minimalno 9 bodova.

Obrasci za prijave programa mogu se preuzeti sa službene internetske stranice www.savjet.nacionalne-manjine.info i u Stručnoj službi Savjeta za nacionalne manjine.

-Prijedloge programa sukladno odredbama Poziva treba poslati na adresu: Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Zagreb, Mesnička 23. Sa naznakom „ZA JAVNI POZIV – NE OTVARATI“
-Rok za podnošenje prijedloga programa je do 11. prosinca 2015. godine
-Prijedlozi programa koji ne budu sastavljeni sukladno Javnom pozivu, Kriterijima za utvrđivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN broj 123/14), kao i prijedlozi koji se ne dostave u navedenom roku, neće se razmatrati.

S poštovanjem,
PREDSJEDNIK SAVJETA
Aleksandar Tolnauer v.r.

OBAVEZNI OPĆI PODACI I PRILOZI (48,4K)

1. PRIJAVNICA ZA PROGRAM INFORMIRANJA (21,9K)

2. Prijavnica za program izdavađštva (21,0K)

3. Prijavnica za program kulturnog amaterizma (22,7K)

4. Prijavnica za program kulturne manifestacije (21,2K)

5. PRIJAVNICA ZA PROGRAME KOJI PROIZLAZE IZ BILATERALNIH UGOVORA (20,4K)

6. PRIJAVNICA ZA PROGRAME STVARANJA PRETPOSTAVKI ZA OSTVARIVANJE KULTURNE AUTONOMIJE (20,8K)

Bodovna lista za programe kulturne autonomije (21,3K)

05. Studeni 2015.

ZNANSTVENI SKUP U HAZU POVODOM SVJETSKOG DANA ROMSKOG JEZIKA

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer sudjelovao je na znanstvenom skupu "Položaj Roma u Republici Hrvatskoj: Jezik, kultura i književnost" koji je 4. studenoga održan u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u sklopu obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika.

Skupu su nazoćili glavni tajnik HAZU akademik Pavao Rudan, saborski zastupnik romske manjine u Hrvatskoj Veljko Kajtazi, predsjednik Međunarodne unije Roma (International Romani Union – IRU Stanislaw Stankiewicz, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Goran Beus Richembergh, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te brojni drugi članovi akademske zajednice, a otvaranje skupa pozdravila i prva potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Tom prilikom potpredsjednica Vesna Pusić je održavanje ovog skupa ocijenila izuzetno značajnim ocijenivši kako nema integracije Roma bez izgradnje njihova identiteta koji proizlazi iz njihova jezika i kulture pri čemu je posebno naglasila važnu ulogu obrazovanja mladih Roma.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi je pak ocijenio da jača nacionalna svijest romske zajednice i da su Romi počeli koristiti prava nacionalne manjine, te da su bolje organizirani i bolje obrazovani. Naglasio je kako je ovaj skup dio stalne borbe za jednakopravnost te da se poklapa s Danom romskoga jezika koji će, kako očekuju, UNESCO potvrditi kao međunarodni dan.

U svom izlaganju Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer istakao je da se Romi na području Hrvatske prvi put spominju 1362. u Dubrovniku, što ih pozicionira kao autohtonu nacionalnu manjinu.

Podsjetivši kako su Romi zbog svog načina života dugo bili marginalizirani i izloženi progonima Tolnauer je ocijenio kako se posljednjih godina bilježi napredak u rješavanju njihovih složenih i teških problema te poboljšava njihov položaj i integracija u hrvatsko društvo .

Skup su organizirali HAZU, Ured saborskog zastupnika Veljka Kajtazija te Udruga za promicanje obrazovanja Roma u Republici Hrvatskoj Kali Sara.

27. Listopad 2015.

POSJET PREDSJEDNIKA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE IZLOŽBI „JEZIK SVETI MOJIH DJEDOVA: HRVATSKO-BUGARSKE USPOREDNICE„

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer na poziv Veleposlanice Republike Bugarske Tanye Dimitrove prisustvovao je Izložbi „Jezik sveti mojih djedova : hrvatsko-bugarske usporednice „ koja je otvorena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Tom je prigodom istaknuto da su Bugarska i Bugari od davnina prisutni u hrvatskoj knjizi i kulturi što je stvorilo neraskidivu povezanost dviju književnosti i kultura.

Izložba je otvorena u sklopu programa Mjesec hrvatske knjige 2015., a njome se kroz odabrana djela, od starih glagoljskih tekstova poput Ljetopisa Popa Dukljanina iz 12. stoljeća sve do suvremenih tekstova koji predstavljaju recentnu bugarsku kulturu, želi podsjetiti na tradicionalnu vezu dviju kultura.

Izložbi je nazočio i ministar kulture Berislav Šipuš, kao i mnogi uglednici iz kulturnog i javnog života.

10. Listopad 2015.

ODLUKE SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE RH O PRENAMJENI SREDSTAVA

Odluka o prenamjeni sredstava za Bosnjacku nacionalnu zajednicu Zadarske zupanije (29,0K)

Odluka o prenamjeni sredstava za opcinu Jagodnjak (15,3K)

25. Rujan 2015.

SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE RH SA VELEPOSLANIKOM UKRAJINE

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer 25. rujna 2015. godine, primio je veleposlanika Ukrajine gospodina OLEKSANDRA LEVCHENKA , u pratnji savjetnika u Veleposlanstvu Lysenka Yuriia, na njegov zahtjev.

Tijekom susreta razgovaralo se o položaju i aktivnostima ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i aktualnim događanjima u Ukrajini, te o novonastalim okolnostima vezanim za pitanje izbjegličke krize. Istaknuta je važnost očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i aktivnostima ukrajinske nacionalne manjine u doprinosu kulturnom i društvenom životu Republike Hrvatske.

Veleposlanik Levchenko zahvalio je Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske na njegovom doprinosu i istaknuo posebno zadovoljstvo radom i ulogom Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju i unapređivanju programa kulturne autonomije ukrajinske nacionalne manjine, kao i njegovoj ulozi u promicanju i daljnjem unapređenju odnosa između Ukrajine i Republike Hrvatske.

24. Rujan 2015.

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE O IZBJEGLIČKOJ KRIZI KOJA JE ZAHVATILA EUROPSKU UNIJU

Izvorna i istinska ideja Europe nije žica, prepreke i fortifikacija nego upravo suprotno — velika slobodna demokratska zajednica i republika, a najbolji dokaz tome su upravo migranti koji je vide kao takvu.

Svako zatvaranje otvara prostor nesnošljivosti i sukobima , destabilizaciji i unutrašnjim sukobima u krizi.

Hrvatska je pokazala da shvaća i poštuje ove europske principe iako neke od članica Europske unije koje su povijesno bile stožer i izvor demokracije nisu ostale na razini te tradicije.

I upravo zato, kao pripadnici nacionalnih manjina pozivamo sve stranke i sudionike političkog života, a naročito u svijetlu nadolazećih izbora u Republici Hrvatskoj, da se tragedija ovih jadnih ljudi ne koristi za stjecanje političkih poena u predizbornom periodu.

Ovo je veliko humanitarno pitanje i ako se ne bude pravilno detektiralo kao takvo, može postati sigurnosno.

24. Rujan 2015.

ODRŽANA 64. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE

U srijedu, 23. rujna 2015. održana je 64. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na 64. sjednici predstavnici Hrvatske radiotelevizije podnijeli su Izvješće o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u 2014. godini.

Jednoglasno je donesen Zaključak kojim Savjet upozorava na još uvijek nedovoljnu zastupljenost nacionalnih manjina u programima HRT-a koja obveza je utvrđena člankom 18. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, člankom 9. Zakona o HRT-u odnosno Ugovorom između HRT-a i Vlade Republike Hrvatske.

Nakon niza pritužbi pripadnika nacionalnih manjina, članovi Savjeta iskazali su nezadovoljstvo izmjenom termina prikazivanja emisije Prizma koja se od sada prikazuje u jutarnjem terminu, kao i izmjenom termina prikazivanja emisije Manjinski mozaik.

Također, ukazali su i na kontinuirano ignoriranje u informativnom televizijskom programu prijenosa događaja značajnih za pripadnike nacionalnih manjina kao i obilježavanja važnih obljetnica. Potreba veće uloge HRT-a u razvijanju integrirajućeg medijskog modela pokazuje se u istupima neprimjerenim prema pripadnicima nacionalnih manjina od strane pojedinih sudionika proizvedenih emisija.

Savjet se usuglasio o potrebi održavanja žurnog sastanka s ravnateljstvom HRT-a na temu nezadovoljavajućeg stupnja ostvarivanja prava manjina na pristup javnim medijima, kako u pogledu udjela sadržaja namijenjenih manjinama u cjelokupnom programu, tako i u pogledu edukacije novinarskog kadra koji se bavi manjinskim pitanjima te emitiranja programa na jezicima manjina.

Prihvaćeni su zahtjevi za prenamjenom sredstava odobrenih za programe kulturne autonomije udrugama Savez Čeha u Republici Hrvatskoj i Kulturnom društvu Bošnjaka „Preporod„ iz Dubrovnika.

24. Kolovoz 2015.

ODRŽANI "LIPOVLJANSKI SUSRETI 2015"

U subotu 22. kolovoza 2015. predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer sudjelovao je na svečanom otvorenju kulturno-umjetničke manifestacije “Lipovljanski susreti 2015.” koju je službeno otvorila Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Program ovogodišnjih Lipovljanskih susreta, trodnevne manifestacije koja je održana od 21.-23. kolovoza, pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske i supokroviteljstvom Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, dok je ovogodišnja zemlja partner bila Republika Češka, sastojao se od predstavljanja pripadnika nacionalnih manjina koje žive na području Republike Hrvatske — pjesmom, plesom, nošnjama, običajima i gastro ponudom.

Na manifestaciji su predstavljeni i razni tradicijski obrti, postavljene izložbe, održani gospodarski susret te brojni sportski i zabavni sadržaji.

Kao znanstveni segment Lipovljanskih susreta u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske održan je Okrugli stol “Nacionalne manjine u demokratskim društvima i ostvarivanje manjinskih prava u uvjetima krize”, na kojem su izlaganja imali predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer I ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina mr.sc Branko Sočanac.

18. Kolovoz 2015.

PRIOPĆENJE SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE O ODLUCI GRADSKOG VIJEĆA O IZMJENI STATUTA GRADA VUKOVARA

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske u skladu sa zadaćom osiguravanja ostvarivanja i zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina propisanom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine”, broj 155/02 i 80/10), upozorava na sljedeće:

Izmjene Statutarne Odluke o izmjenama i dopunama Statuta Grada Vukovara izglasane na sjednici 17. kolovoza 2015., kojima je Gradsko vijeće većinom glasova preinačilo tekst Statuta na način da dvojezične ploče nisu predviđene na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama, nije u suglasnosti s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Gradsko je vijeće navedenim izmjenama Statuta onemogučilo pripadnicima srpske nacionalne manjine ostvarivanje prava zajamčenih člankom 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina koji propisuje da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Nadalje, u skladu s člankom 26. Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, ministar je uprave donio Naputak za dosljednu provedbu toga Zakona. U točki I. Općih odredbi Naputka propisano je da općine i gradovi u kojima pripadnici manjine čine najmanje trećinu stanovnika i koje su sukladno tom Zakonu i Ustavnom zakonu u obvezi statutima izričito propisati i urediti pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma na cijelom svojem području, dužne su statutima detaljno urediti ostvarivanje prava odnosno izričito propisati svako pojedino pravo kojeg je ostvarivanje na području jedinica zajamčeno Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Člankom 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina utvrđeno je da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja uživaju pojedinačno ili s drugim osobama iste nacionalne manjine, a između ostalih, naročito služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi.

Predmetnim izmjenama Statuta Grada Vukovara donositelj nije uzeo u obzir Ustavnim zakonom određenu obvezu Republike Hrvatske da osigura ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, a naročito služenje svojim jezikom i pismom u službenoj uporabi.

Ne ulazeći u ovlasti i način rada tijela jedinica lokalne samouprave, razvidno je da je izglasanim izmjenama povrijeđeno zakonom zajamčeno pravo pripadnika manjina na služenje svojim pismom u službenoj uporabi odnosno pravo na ravnopravnu službenu uporabu pisma na području jedinice lokalne samouprave kada čine najmanje trećinu stanovnika jedinice.

Savjet za nacionalne manjine zalaže se za punu primjenu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina kao zakona na koje možemo biti ponosni i po kojima nas je Europska unija prepoznala kao budućeg značajnog čimbenika u promicanju mira, tolerancije i dijaloga i ne smiju biti objekt dnevnopolitičkih prepucavanja.

Ne ignorirajući nedavnu povijest Vukovara obilježenu ratnim razaranjima i osjetljivost vezanu za pitanje dvojezičnosti, Savjet je u dubokom uvjerenju da niti jedan jezik i pismo ne smiju dovoditi u pitanje miran suživot i budućnost međuljudskih odnosa na bilo kojem području Republike Hrvatske, kao i cjelokupnu politiku Vlade Republike Hrvatske u izgradnji sustava zaštite prava i sloboda nacionalnih manjina.

Parcijalna primjena zakona kojima se jamči ostvarivanje ljudskih prava odnosno prava nacionalnih manjina u danas slobodnoj, neovisnoj i demokratski ustrojenoj Republici Hrvatskoj dovodi u pitanje smisao žrtava onih koji su živote dali u borbi protiv vojne agresije na Republiku Hrvatsku i akata nasilja prema njezinim građanima.

Postavljanje dvojezičnih i dvopismenih natpisa na institucijama u Gradu Vukovaru samo su materijalna manifestacija vrijednosti koje su građani Republike Hrvatske prigrlili i afirmirali kroz uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije, napredak ostvaren na području ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina.

PREDSJEDNIK SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE
REPUBLIKE HRVATSKE
Aleksandar Tolnauer

17. Srpanj 2015.

SASTANAK SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE SA ČLANOVIMA SAVJETODAVNOG ODBORA VIJEĆA EUROPE ZA PROVEDBU OKVIRNE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA

Dana 15. srpnja 2015. godine, održan je sastanak Savjeta za nacionalne manjine sa članovima Savjetodavnog odbora Vijeća Europe za provedbu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Hrvatskoj – 4. ciklus praćenja.

U izaslanstvu Savjetodavnog odbora bili su Charlotte Altenhoner-Dion Tajnica Vijeća Europe, Brigitta Busch, predstavnica Austrije, Tomaš Hrustić, predstavnik Slovačke i Yiannis Chrysostomis predstavnik Cipra.

Članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, upoznali su izaslanstvo Savjetodavnog odbora sa provedbom Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u razdoblju od Trećeg mišljenja Vijeća Europe ( 27. svibnja 2010. godine) . U tom kontekstu posebno su istaknuli probleme sa kojima se susreću pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj vezane za implementaciju i provedbu manjinske legistative u praksi te upozorili na tendenciji ignoriranja i marginalizacije dosegnutih manjinskih prava. No, članovi Savjeta upoznali su visoko izaslanstvo i s primjerima dobre prakse, vezane za ostvarivanje prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Izaslanstvo Savjetodavnog odbora Vijeća Europe izrazilo je potrebu intenzivnije i kontinuirane suradnje sa Savjetom za nacionalne manjine Republike Hrvatske vezane za primjenu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

03. Srpanj 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA
Savjet za nacionalne manjine
Klasa: 016-02/15-04/01
Urbroj: 50438-15-01
Zagreb, 01. srpanj 2015.g.

SVIM UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA - svima -

Predmet: Obavijest o podnošenju polugodišnjih izvještaja za razdoblje od 01.01. do 30.06.2015.

Poštovani-a!

Svi korisnici Državnog proračuna – udruge i ustanove nacionalnih manjina koji se sufinanciraju preko Savjeta za nacionalne manjine, moraju dostaviti polugodišnje izvješće prema Zakonu o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08) i prema Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN broj 129/2009 i 70/2011).

Obrasce možete preuzeti sa službene internetske stranice www.savjet.nacionalne-manjine.info

Rok za podnošenje polugodišnjeg izvještaja za 2015.godinu je do 31.07.2015.

- Za polugodišnje izvješće o radu i utrošku sredstava popunjavaju sve udruge i ustanove nacionalnih manjina sufinanciranih preko Savjeta za nacionalne manjine : opći obrazac FP-1, a obrasce IR-2 do IR-7 prema Odluci o rasporedu sredstava osiguranih u Državnom proračunu („Narodne novine“ broj 46/2015). Obavezni prilozi uz popunjene obrasce za polugodišnji izvještaj su :

1. SPECIFIKACIJA RAČUNA ZA REŽIJSKE TROŠKOVE SA ZBIRNIM IZNOSOM

2. SPECIFIKACIJA RAČUNA ZA DIREKTNE TROŠKOVE ZA ODOBRENE PROGRAME / INFORMIRANJE, IZDAVAŠTVO, AMATERIZAM, MANIFESTACIJE I BILATERALNI SPORAZUMI / PREMA VRSTI TROŠKOVA

3. OBRASCI PR-RAS-NPF i BIL sa bilješkama

- Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine će tijekom 2015. godine provoditi terenske izvide rada udruga prema godišnjem planu izvida.

- U slučaju da se kod pregleda izvješća uoče nepravilnosti o tome će izvijestiti Ministarstvo financija - Sektor za proračunski nadzor.

Napomena : Preslike računa, izvoda,blagajne, ugovora, uplatnica, isplatnica, putnih računa i ostala dokumentacija predaje se u godišnjem izvješću.

Udruge i ustanove nacionalnih manjina koje ne dostave polugodišnja izvješća o radu i utrošku sredstava u roku i ne pridržavaju se propisanog načina izvještavanja prema Metodologiji praćenja ostvarivanja programa („Narodne novine“ broj 129/09 i 70/2011) i dostavljaju nesistematiziranu i nepotpunu dokumentaciju smatrat će se da nije ispunila svoje obaveze i prema Zakonu o proračunu („Narodne novine“ broj 87/08) tražit će se povrat sredstava i gube mogućnost da se financiraju putem Savjet za nacionalne manjine sukladno Kriterijima za utvrđivanje financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina (NN. 129/09 i 70/2011).

Podsjećamo udruge i ustanove nacionalnih manjina kojima su prema Odluci savjeta dodijeljena sredstva za programe informiranja da se prema Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 129/2009, 70/2011) dužni tiskovine dostavljati citat: „tiskovine dostavljaju se svim registriranim udrugama i ustanovama dotične matične manjine i Savjetu za nacionalne manjine u tri primjerka, te svim članovima Savjeta za nacionalne manjine po jedan primjerak.“ – (19 članova Savjeta).

S poštovanjem,
PREDSJEDNIK SAVJETA
Aleksandar Tolnauer v.r.

Polugodišnji finanacijski izvještaj – obrazac FP1 (41,0K)

Informiranje – obrazac IR2 (47,5K)

Izdavaštvo – obrazac IR 3 (34,5K)

Kulturni amaterizam – obrazac IR4 (67,5K)

Kulturne manifestacije – obrazac IR5 (46,5K)

Bilateralni sporazumi – obrazac IR6 (32,5K)

25. Lipanj 2015.

PREDSJEDNICA REPUBLIKE PRIMILA IZASLANTVO SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu, 24. lipnja primila je izaslanstvo Savjeta za nacionalne manjine RH na čelu s predsjednikom Savjeta Aleksandrom Tolnauerom. U izaslanstvu je bila i potpredsjednica Savjeta Renata Trischler te saborski zastupnici nacionalnih manjina i članovi Savjeta Vladimir Bilek , Nedžad Hodžic, Šandor Juhas, Milorad Pupovac i Furio Radin. U razgovorima je izaslanstvo Savjeta za nacionalne manjine RH izvijestilo predsjednicu Republike o razlozima donošenja Deklaracije o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su prošlog mjeseca u Puli potpisali svi saborski zastupnici nacionalnih manjina i predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer. Izaslanstvo je predsjednicu Grabar-Kitarović upoznalo sa svojim ocjenama i viđenjima stanja ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj , posebno kada su u pitanju pripadnici nacionalnih manjina .

U tom kontekstu članovi izaslanstva izrazili su svoju zabrinutost zbog rasta nesnošljivosti prema manjinama te upozorili na narušavanje političke i međuetničke tolerancije u zemlji , a posebno su upozorili i na sve izraženije pojave netolerancije i nesnošljivosti među mladima. Izražavajući zabrinuto takvim tendencijama u hrvatskom društvu članovi Savjeta pozvali su predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović da pruži potporu i pomoć u borbi protiv tih negativnih pojava.

Predsjednica Republike Grabar-Kitarović iskazala je zabrinutost dubinom podjela u društvu i izrazila razumijevanje za osjećaje koje tište brojne hrvatske državljane drugih nacionalnosti poručivši kako moramo zadržati visoke standarde ljudskih i manjinskih prava koja smo dosegnuli u vremenima ulaska u EU te je pozvala članove Savjeta na uspostavljanje zajedničkih projekata i inicijativa koje će promicati vrijednosti suživota i snošljivosti kako bi se zajednički suprotstavili bilo kojem obliku diskriminacije.

Predsjednica je pozvala članove Savjeta za nacionalne manjine i na suradnju u Vijeću za društveni razvitak koje će uskoro biti osnovano, a koje će se baviti i ovom problematikom.

Članovi izaslanstva iskazali su zahvalnost Predsjednici na njenim stalnim nastojanjima u širenju i promicanju tolerancije, ukljucivosti i razumijevanja te borbe protiv podjela u društvu. Pritom su posebno izdvojili jasne osude isticanja fašističkih simbola kao i poruke upućene u predsjedničinom govoru povodom obilježavanja Dana antifašizma u Brezovici.

Predsjednica Republike je članovima izaslanstva Savjeta za nacionalne manjine čestitala Dan državnosti naglasivši kako je to praznik svih građana naše domovine.

19. Lipanj 2015.

ODRŽANA 63. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE REPUBLIKE HRVATSKE 18. lipnja 2015.

Dana 18. lipnja 2015. održana je 63. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na dnevnom redu 63. sjednice našle su se informacije o izborima za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koji su održani 31. svibnja 2015.

Potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva Vesna Fabijančić Križanić iznijela je podatke Državnog izbornog povjerenstva o istaknutim kandidaturama, broju vijeća i predstavnika koji su se birali, odazivu birača te riješenim prigovorima uloženim na provedbu izbornog postupka.

Članovi su Savjeta istaknuli nužnost donošenja posebnog zakona kojim bi se regulirao rad i funkcioniranje vijeća i predstavnika odnosno kojim bi se uredila pitanja upisa birača, organizacije izbora za manjinsku samoupravu i njihove promidžbe.

Vezano uz Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj koju su 14. svibnja 2015. potpisali predsjednik i članovi Savjeta zastupnici Hrvatskog sabora, Savjet je još jednom izrazio suprotstavljanje pozivima na diskriminaciju onih koji su drugačiji od većine po nacionalnim, vjerskim, rasnim, rodnim i dobnim karakteristikama te istaknuo zabrinutost porastom pojava koje korespondiraju s autoritarnim političkim vrijednostima i sustavima kojima će biti narušene vrijednosti mira, pluralizma i multietničnosti.

Članovi Savjeta iznijeli su zamjenici ravnatelja Vladinog Ureda za udruge Vesni Lendić Kasalo primjedbe na Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge koja, prema mišljenju Savjeta, nije prepoznala specifičnost financiranja kulturne autonomije nacionalnih manjina.

Vezano uz navedeno, Savjet je na temelju članka 35. stavka 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina donio Zaključak da će Vladi Republike Hrvatske uputiti prijedlog da se Uredba dopuni odredbom kojom će se utvrditi da se na sufinanciranje kulturne autonomije nacionalnih manjina putem Savjeta primjenjuju Kriteriji odnosno Metodologija Savjeta sukladno članku 35. i 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Na 63. sjednici odobrena je prenamjena sredstava Talijanskoj uniji iz Rijeke te je prihvaćeno pokroviteljstvo nad centralnom manifestacijom nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj Lipovljanski susreti 2015. godine.

17. Lipanj 2015.

MEDIJI I NACIONALNE MANJINE

U organizaciji Savjeta za nacionalne manjine RH i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH u Opatiji je 16. lipanja održan seminar “ MEDIJI I NACIONALNE MANJINE U REPUBLICI HRVATSKOJ – Zaštita manjina i uloga medija u demokratizaciji hrvatskog društva“

Ovaj edukativni seminar je organiziran za aktiviste manjinskih udruga i institucija manjinske samouprave, a na njemu su uz predsjednika Savjeta za nacionalne manjine Aleksandra Tolnauera i predstojnika Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branka Sočanca govorili i saborski zastupnici nacionalnih manjina Furio Radin , Milorad Pupovac , Veljko Kajtazi i Juhas Šandor , profesori s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Gordana Vilović i Siniša Tatalović te predstavnici institucija koji rade na medijskim programima za nacionalne manjine ( Ministarstvo kulture , Agencija za elektroničke medije , HRT , Institut STINE ) .

Otvarajući skup, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer ponovno je upozorio da je odnos medija prema nacionalnim manjinama i dalje jedno od najproblematičnijih točaka manjinske politike te u tom kontekstu posebno apostrofirao ulogu javnih medija istakavši kako bi njihov permanentni zadatak trebao biti rad na širenju i jačanju kulture društvene tolerancije s čijom razinom i kvalitetom ni izdaleka ne možemo biti zadovoljni. Tolnauer je stoga pozvao javne medije , a posebno HRT, da razviju medijsku produkciju i koncepte koja će senzibilizirati javnost za demokratske vrijednosti manjinske politike.

Predstojnik Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Branko Sočanac istakao je zakonske obveze medija kada su u pitanju nacionalne manjine te podsjetio da je hrvatska Vlada prošle godine podnijela svoje 4. Izvješće o provođenju Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina te da se u toku ove godine očekuje i očitovanje Vijeća Europe o tom izvještaju.

Saborski zastupnici u svojim su obraćanjima pak posebno naglasili probleme rastuće netolerancije i isključivosti prema nacionalnim manjinama koji se šire kroz medijski prostor te izostajanje javnih reakcija na takve pojave.

27. Svibanj 2015.

OKRUGLI STOL O MANJINSKIM IZBORIMA

U sklopu edukativno promotivne kampanje za izbore za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina koju uz potporu Savjeta za nacionalne manjine RH provode udruge GONG i Institut STINE u srijedu je, 27.svibnja u Hrvatskom saboru održan okrugli stol pod nazivom „ Manjinski izbori i rad vijeća nacionalnih manjina : RAZLIČITE BOJE, ISTA EKIPA - VEDRE BOJE HRVATSKE „.

Cilj ove promotivne kampanje je educirati pripadnike nacionalnih manjina o važnosti manjinskih izbora i potaknuti ih na aktivno sudjelovanje na izborima uz unapređenje rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u idućem mandatu.

Na okruglom stolu uvodna izlaganja imali su predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer , predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin te saborski zastupnioci nacionalnih manjina i članovi Savjeta za nacionalne manjine Milorad Pupovac i Furio Radin . U radu okruglog stola aktivno su sudjelovali i drugi saborski zastupnici nacionalnih manjina i članovi Savjeta za nacionalne manjine te veliki broj predstavnika manjinskih udruga i institucija .

Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer je posebno naglasio značaj institucija manjinske samouprave za ostvarivanje manjinskih prava ali i cjelovitu demokratizaciju hrvatskog društva te potrebu stalne borbe za unapređenje manjinskih prava .

"Realizacija vladavine prava u sebi sadrži kriterij sudjelovanja svih slojeva društva u donošenju svih relevantnih društvenih odluka. Priznavanje prava participacije nacionalnih manjina jedan je od ključnih uvjeta zaštite manjina u suvremenoj demokraciji" rekao je Tolnauer.

Predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Horvatin podsjetivši da se za ove izbore kandidiralo oko 6500 pripadnika nacionalnih manjina također je naglasio da i mediji i društvo u cjelini ovim izborima moraju dati odgovarajuću pozornost i važnost i time potvrditi značaj nacionalnih manjina i njihovih prava u demokratskom društvu.

Saborski zastupnik Milorad Pupovac posebno je naglasio da se u društvu ponovno zaoštrava atmosfera netolerancije koja je uperena protiv nacionalnih manjina ocijenivši kako to otežava i samo održavanje ovih izbora dok je saborski zastupnik Furio Radin naglasio da institucije manjinske samouprave , vijeća i predstavnici, još nisu profunkcionirali i zbog neodgovarajuće zakonske regulative koju bi trebalo mijenjati .

Moderator Dragan Zelić iz udruge GONG ocijenio je da su izlaganja i rasprave na okruglom stolu dale niz kritičkih, ali i konstruktivnih primjedbi i prijedloga koji mogu bitno poboljšati proces izbora i funkcioniranja manjinske samouprave te najavio da će s tim biti upoznati sabor , vlada i nadležna ministarstva.

26. Svibanj 2015.

19. ZNANSTVENI SKUP „NACIONALNE MANJINE U DEMOKRATSKIM DRUŠTVIMA“ : NACIONALNE MANJINE U UVJETIMA KRIZE

Znanstveni skup “Nacionalne manjine u demokratskim društvima” po devetnaesti je puta od 21. do 24. svibnja 2015. godine okupio znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske i inozemstva koji se bave pitanjima ostvarivanja prava nacionalnih manjina. Ovogodišnji je skup održan na Brijunima pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Josipa Leke, čiji je izaslanik Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine skup i otvorio. Otvaranju skupa nazočili su: Max Brandle, voditelj Zaklade Friedrich Ebert u Zagrebu, Marta Zorko, prodekanica Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, prof. Siniša Tatalović, Fakultet političih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Fabrizio Radin, zamjenik gradonačelnika Grada Pule i Giuseppina Rajko, zamjenica župana Istarske županije.

Organizatori ovog uvaženog znanstvenog skupa, Centar za međunarodne i sigurnosne studije Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Zaklada Friedrich Ebert, zajedno sa suorganizatorima – Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Istarskom županijom, Gradom Pula i Općinom Medulin, okupili su ove godine na trodnevnom skupu tridesetak znanstvenika i stručnjaka s područja manjinske politike, manjinskog zagovaranja i ostvarivanja manjinskih prava iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske , Slovenije i Srbije. Središnja tema ovogodišnjeg skupa bila je „Ostvarivanje prava nacionalnih manjina u uvjetima krize“.

U okviru središnje teme razmatrani su različiti aspekti manjinskog djelovanja u Hrvatskoj i susjednim državama u okviru sljedećih panela: Utjecaj članstva u Europskoj uniji na prava nacionalnih manjina; utjecaj regionalne suradnje na zaštitu nacionalnih manjina u europskom prostoru; političko predstavljanje nacionalnih manjina u demokratskim državama; pravo nacionalnih manjina na službenu upotrebu jezika i pisma i ostvarivanje prava nacionalnih manjina na kulturnu autonomiju.

26. Svibanj 2015.

REGIONALNA ŠKOLA LJUDSKIH I MANJINSKIH PRAVA

Regionalna škola ljudskih i manjinskih prava održana je na Brijunima od 19. do 21. svibnja 2015. Organizatori škole su Savjet za nacionalne manjine RH , Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Istarska županija, Grad Pula i Općina Medulin.

Ovogodišnju Regionalnu školu ljudskih i manjinskih prava otvorili su predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, redoviti profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Siniša Tatalović i zamjenik župana Istarske županije Miodrag Čerina.

U skladu s Okvirnim sporazumom o suradnji od 16. listopada 2013. između Savjeta za nacionalne manjine, Fakulteta političkih znanosti , Istarske županije, Grada Pule i Općine Medulin, na ovogodišnjoj Regionalnoj školi posebno su razmatrane teme europskih modela zaštite prava nacionalnih manjina, utjecaj članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji na prava nacionalnih manjina, utjecaj regionalne suradnje na zaštitu manjina u europskom prostoru i političkog predstavljanja nacionalnih manjina u demokratskim državama.

Predavači su u svojim referatima obradili teorijske i praktične aspekte pitanja nacionalnih manjina, a sudionici škole imali su prigodu napraviti komparativnu analizu aktualnih problema vezanih za položaj nacionalnih manjina, te se upoznati s primjerima dobre prakse.

Sukladno teorijskoj podlozi koju su stekli slušajući predavanja uglednih profesora i znanstvenika sudionici Regionalne škole imali su priliku na kvalitetan način sudjelovati u raspravama koje su slijedile nakon prezentiranja referata.

21. Svibanj 2015.

MANJINSKI FORUM 2015, IZBORNI BROJ (2,1M)

18. Svibanj 2015.

IZASLANSTVO NARODNE REPUBLIKE KINE INFORMIRALO SE O MANJINSKOJ POLITICI U HRVATSKOJ

Uloga i funkcioniranje Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske te opća manjinska politika i pitanja bile su teme sastanka izaslanstva Državne komisije za etničke poslove Narodne Republike Kine koji su se u Zagrebu, 15. svibnja 2015. godine susreli s predsjednikom Savjeta za nacionalne manjine Aleksandrom Tolnauerom, potpredsjednicom Savjeta Renatom Trischler, članom Savjeta Darkom Šoncom, zamjenikom predstojnika Stručne službe Savjeta Tiborom Vargom te predstavnicom Ureda za nacionalne manjine Bahrijom Sejfić.

Izaslanstvo NR Kine predvodio je zamjenik ministra, Guan Peijun koji istaknuo da među članovima izaslanstva vlada veliko zanimanje za pitanja manjina u Hrvatskoj pa je na sastanku, među ostalim, bilo govora i o zakonskoj osnovi zaštite manjina u Hrvatskoj te aktualnoj manjinskoj problematici. Predsjednik Savjeta, Aleksandar Tolnauer je istaknuo kako su manjine u Republici Hrvatskoj sastavni dio cijeloga društva te kao takve dijele i sve probleme društva. Uz to, istaknuo je predsjednik Tolnauer, u Hrvatskoj se nastoji manjine integrirati u društvo uz očuvanje svih elemenata manjinskog identiteta.

Voditelj šesteročlanog izaslanstva Državne komisije za etničke poslove NR Kine, G. Peijun je na kraju sastanka istaknuo vrlo važnu ulogu Savjeta za nacionalne manjine RH te izrazio želju za što češćim međusobnim kontaktima, suradnjom i razmjenom iskustava.

Predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer sastao se odvojeno i sa veleposlanicom NR Kine u Republici Hrvatskoj gospođom Deng Ying . Tom prilikom razgovaralo se o položaju i ulozi nacionalnih manjina u javnom i političkom životu u Republici Hrvatskoj, kao i o kineskom modelu i načinu zaštite nacionalnih i etničkih manjina u NR Kini.

18. Svibanj 2015.

DEKLARACIJA O NESNOŠLJIVOSTI I ETNOCENTRIZMU

Osam zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru , Vladimir Bilek, Dragan Crnogorac , Nedžad Hodžić ,Mile Horvat , Šandor Juhas , Veljko Kajtazi, Furio Radin i Milorad Pupovac te predsjednik savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer u Puli su 14. svibnja 2015. potpisali Deklaraciju i o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj .

U Deklaraciji se ističe da se predstavnici i pripadnici naroda koji su istrebljivani u Drugom svjetskom ratu ili su doživjeli milijunske egzoduse od 1945. do danas , a koji sudjeluju u izgradnji tolerantnog i demokratskog društva te međunarodnoj afirmaciji i europeizaciji hrvatske države ponovno suočavaju s eskalacijom etnocentrizma i netolerancije u Hrvatskoj te se upozorava na niz teških i štetnih posljedica koje takve pojave ostavljaju na daljnji razvoj i demokratizaciju .

Potpisnici Deklaracije o nesnošljivosti i etnocentrizmu ocjenjuju kako mnogi pripadnici nacionalnih i drugih manjina osjećaju povećanu nesigurnost i nelagodu zbog ponovne eskalacije straha i netolerancije u hrvatskom društvu te , izražavajući svoje najoštrije suprostavljanje ovim pojavama i naglašavajući ozbiljnost aktualnog političkog trenutka, traže solidarnost i pomoć svih odgovornih institucija u suzbijanju ovih pojava , a u prvom redu institucija Hrvatske vlade , institucija Europske unije i institucija civilnog društva .

Potpisnike Deklaracije primio je gradonačelnik Pule Boris Miletić i zamjenik istarskog župana Miodrag Čerina.

Tom prilikom gradonačelnik Miletić naglasio je kako Pula i Istra mogu biti primjer tolerancije i suživota a dožupan Čerina posebno je upozorio na važnost razvijanja tolerancije kod mladih.

Predsjednik odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru i inicijator ovog susreta na kojem su saborski zastupnici potpisali Deklaraciju Furio Radin istakao je kako je dužnost svih zastupnika nacionalnih manjina raditi na očuvanju tolerancije i demokracije , političkog pluralizma i manjinskih prava koje su do sada u Hrvatskoj uspjeli izgraditi.

Deklaracija o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj (941,0K)

14. Svibanj 2015.

SUSRET PREDSJEDNIKA SAVJETA S VELEPOSLANIKOM MAĐARSKE

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer 12.svibnja 2015. godine, primio je veleposlanika Mađarske Jozsefa Magyara na njegov zahtjev.

Tijekom susreta razgovaralo se o položaju i aktivnostima mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te je istaknuta važnost očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta mađarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i Hrvatske nacionalne manjine u Republici Mađarskoj.

Veleposlanik Magyar izrazio je posebno zadovoljstvo radom i ulogom Savjeta za nacionalne manjine u ostvarivanju i unapređivanju programa kulturne autonomije, kao i njegovu ulogu u promicanju i daljnjem unapređenju odnosa između Mađarske i Republike Hrvatske.

04. Svibanj 2015.

OPROŠTAJ VELEPOSLANIKA VOJKA VOLKA U SLOVENSKOM DOMU

Na poziv Slovenskog doma i veleposlanika Republike Slovenije Vojka Volka povodom završetka njegovog veleposlaničkog mandata u Republici Hrvatskoj, u ime Savjeta za nacionalne manjine oproštajnoj večeri koja je održana 29. travnja prisustvovao je predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer.

Među brojnim uzvanicima bili su i predsjednik Poslovnog kluba slovensko-hrvatskih gospodarstvenika Goran Berić, predsjednik Hrvatskog društva lobista Natko Vlahović, istaknuti novinar Branko Šomen, gradonačelnik Podčetrteka Peter Misja , načelnik Zagorskih sela Željko Kodrnja, bivši savjetnik predsjednika RH Ive Josipovića Dejan Jović, predsjednik Rotary kluba Zagreb Radovan Pavelić i drugi veleposlanikovi prijatelji.

Dugogodišnji slovenski diplomat te aktivan publicist na području vanjske i unutarnje politike u razgovoru s Tanjom Borčić Bernard govorio je o svom službovanju Hrvatskoj, iskustvima, utiscima i sjećanjima s kojima će se vratiti u domovinu. Veleposlanik Volk predstavio je i svoj književni prvijenac OD NARODA DO DRŽAVE I NATRAG, gdje razmišlja o raspadu Jugoslavije, pravu na samoodređenje, Sloveniji i njenoj samostalnosti, ljudskim pravima i Kosovu.

Predsjednik Slovenskog doma, član Savjeta za nacionalne manjine i predsjednik Vijeća slovenske nacionalne manjine Grada Zagreba Darko Šonc biranim se riječima zahvalio Vojku Volku za odličnu suradnju sa slovenskom zajednicom u Hrvatskoj te za njegovu neposrednost, otvorenost, a prije svega za odnos koji je prerastao puke profesionalne okvire.

28. Travanj 2015.

KOMEMORACIJA POVODOM 70.GODIŠNJICE PROBOJA ZATVORENIKA IZ LOGORA JASENOVAC

U nedjelju, 27. travnja u Jasenovcu je održana je komemoracija posvećena 70.godišnjici obilježavanja proboja zatvorenika ( 22.travnja 1945. g) iz tog zloglasnog ustaškog logora. U ime Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske komemoraciji su prisustvovali predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, potpredsjednik Savjeta Veselko Čakić, te saborski zastupnici nacionalnih manjina i članovi Savjeta Milorad Pupovac, Mile Horvat, Veljko Kajtazi i predsjednik Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru Nedžad Hodžić.

Pokrovitelj komemoracije bio je Hrvatski sabor, a komemoraciji su uz preživjele logoraše nazočili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Branko Lustig, predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović, potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih integracija Vesna Pusić, ministri Orsat Miljenić, Berislav Šipuš i Tihomir Jakovina, saborski zastupnici, predsjednik Saveza antifašista Hrvatske Franjo Habulin, izaslanstva županija, izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predsjednik zagrebačke gradske skupštine Darinko Kosor, predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog zbora u Republici Hrvatskoj, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz inozemstva.

Koncentracioni logor Jasenovac bio je logor smrti i najveće stratište u tzv. NDH. Formiran je tokom Drugog svjetskog rata kao mjesto zatvaranja, prisilnog rada i likvidacije prvenstveno Srba, Roma, Židova, ali i Hrvata i drugih u cilju stvaranja etnički čiste teritorije kvislinške NDH. U tom logoru su od augusta 1941. do 22. travnja 1945. ljudi ubijani zbog svoje nacionalne, vjerske ili ideološke pripadnosti. U njegovom sastavu su bili logori u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški. Do sada se znaju imena ukupno 83.145 žrtava. Od toga je 47.627 Srba,16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata i 1.128 Bošnjaka. Među stradalima bilo je više od 20.000 djece.

Skupu su se obratili izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Branko Lustig, koji je kao dijete preživio pakao najzloglasnijeg nacističkog logora, te je u svom obraćanju istaknuo „Ne može se kazati, da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Pa ljude su klali na svakom koraku, a čak su se i prema zvijerima ljudskije odnosili nego prema ljudima. Danas radim sve moguće da ljudi shvate kakav je to razmjer zločina bio“.

Predsjednik sabora Josip Leko upozorio je „da ni danas nisu u potpunosti poražene ideje nacizma i fašizma“. Predsjednik Vlade RH Zoran Milanović rekao je „da je Hrvatska utemeljena na odlukama ZAVNOH-a što je uneseno i potvrđeno i u Hrvatskom Uustavu,“ a svima kojima to nije jasno poručio je „da se demokratskim sredstvima zalažu za promjenu Ustava i unošenje u njega NDH“. „Takvog junaka još nisam čuo i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ću ponoviti da je za mene je u 2. Svjetskom ratu postojala samo jedna Hrvatska vojska, a to su bili hrvatski partizani, odnosno partizani Hrvatske“, naglasio je na kraju predsjednik hrvatske Vlade

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca Republike Hrvatske Franjo Habulin istaknuo je „da su tekovine i vrijednosti antifašističke borbe itekako aktualne danas kad se nad Hrvatskom nadvija bauk fašizacije“. Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac u svom je izlaganju rekao „Znamo li mi današnji i ovdašnji što je nacifašizam. Znamo li mu reći ne. Znaju li učenici osnovnih škola da je ovdje postojao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece i znaju li za druge logore. Ni predstavnici pravosuđa ni mnogi u politici danas ne vide ništa sporno u stadionskom skandiranju „Za dom spremni“. Pupovac je pozvao hrvatsko društvo da se odupre atmosferi fašizacije i nacizacije i ne dopusti da se zaborave strahote ustaškog režima.

Vijenac u ime Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske položili su predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer i potpredsjednik Savjeta Veselko Čakić, te se poklonili žrtvama Jasenovca.

28. Travanj 2015.

U ŠIBENIKU ODRŽAN SEMINAR O ULOZI I UNAPRJEĐENJU RADA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske u suradnji sa Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske 24. travnja 2015. godine održao je u Gradskoj vijećnici Grada Šibenika Seminar o ulozi i unapređenju rada vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Predstavnicima vijeća nacionalnih manjina s područja Šibensko-kninske županije obratili su se: predsjednik Savjeta za nacionalne manjine gospodin Aleksandar Tolnauer, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske mr.sc.Branko Sočanac, pomoćnik ministra uprave Boris Milošević i zamjenik župana Zoran Smolić. Ispred Grada Šibenika sudionike seminara pozdravila je tajnica Grada Šibenika Diana Dulibić.

Na seminaru se raspravljalo o jačanju uloge vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, te njihovoj povezanosti s predstavnicima lokalne i regionalne (područne) samouprave. Sudionici su se osvrnuli na poteškoće u ostvarivanju prava zajamčenih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, te su izloženi primjeri dobre prakse vezano za rad vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Predstavnici vijeća nacionalnih manjina na seminaru su upoznati da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23.04.2015. godine donijela odluku da se 31. svibnja 2015. godine zbog isteka mandata raspišu izbori za članove vijeća nacionalnih manjina i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne ) samouprave.

Seminar u organizaciji Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske održava se kontinuirano sa ciljem informiranja, suradnje i educiranja članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina o njihovim pravima i obvezama koje proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

28. Travanj 2015.

POSJET PREDSJEDNIKA TALIJANSKE REPUBLIKE SERGIA MATTARELLE

Na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u ime Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer prisustvovao je službenom prijemu i svečanom ručku prigodom posjete predsjednika Talijanske Republike Sergia Mattarelle.

U kratkom susretu predsjednik Savjeta gospodin Tolnauer upoznao je predsjednika Talijanske Republike Mattarellu s položajem talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj i njenim sudjelovanjem u javnom i političkom životu . U razgovorima je istaknuta i posebno dobra suradnja sa saborskim zastupnikom talijanske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Furiom Radinom.

Predsjednik Talijanske Republike Sergio Mattarella izrazio je zadovoljstvo položajem i ulogom talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koja ima najviše standarde zaštite manjinskih i kulturnih prava u Hrvatskoj, te činjenicom da moliški Hrvati uživaju sva prava kao jezična manjina u Italiji.

16. Travanj 2015.

OBILJEŽAVANJE JOM HAŠOA – DANA SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, potpredsjednica Savjeta Renata Trischler, te član Savjeta Darko Šonc, prisustvovali su tradicionalnom obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Holokausta – JOM HAŠOA, kada se Židovi diljem svijeta sjećaju šest miliona svojih sunarodnjaka stradalih u Holokaustu. U toj komemoraciji pridružuje ime se i sav civilizirani svijet.

Na komemoraciji istaknuto je da su neprihvatljivi pokušaji izjednačavanja ustaštva i antifašizma u Hrvatskoj, prekrajanja povijesti i relativiziranja ustaštva, odnosno „izjednačavanja žrtava i krvnika“. Zahvaljujući antifašizmu naša domovina Republika Hrvatska u sadašnjim granicama, a broj židovskih žrtava u Holokaustu iznosio je 80% Židova u Hrvatskoj.

Ukazano je na jačanje antisemitizma u svijetu i sjećanje na riječi koje je na 70. Obljetnici oslobođenja Auschwitza izrekao Roman Kent, jedan od rijetkih još živih logoraša toga zloglasnog koncentracijskog logora – „Ako si samo promatrač, ti si sudionik“.

Uz počasni odred Hrvatske vojske , kod spomenika „Mojsiju“, uz predstavnike ŽOZ-a i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj , vijence su položili: izaslanstvo predsjednice Republike Kolinde Grabar – Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Josip Leko, ministar pravosuđa Orsat Miljenić, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, veleposlanica Države Izrael u Republici Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman, predsjednik Savjeta Aleksandar Tolnauer, potpredsjednica Renata Trischler i član Savjeta Darko Šonc, te predstavnici veleposlanstava nekoliko zemalja akreditiranih u Republici Hrvatskoj.

Na komemoraciji su bili i predstavnici svih vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a molitvu u spomen na žrtve predvodio je glavni rabin ŽOZ-a Luciano Moše Prelević.

16. Travanj 2015.

ODRŽANA 62. SJEDNICA SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE

Dana 16. travnja 2015. održana je 62. sjednica Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.

Na temelju članka 36. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine”, broj 155/02 i 80/10), Savjet za nacionalne manjine jednoglasno je prihvatio Godišnje izvješće o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2014. godinu („Narodne novine“, broj 152/13), u razdjelu 020 Vlada Republike Hrvatske, glava 21 Savjet za nacionalne manjine, aktivnost A732003 nacionalne manjine, pozicija 3811 tekuće donacije u novcu.

Na temelju članka 35. stavka 4. i članka 36. stavka 11. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine jednoglasno je donio Odluku o rasporedu sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu („Narodne novine“, broj 148/14) u razdjelu 02021 Vlada Republike Hrvatske, glava 21 Savjet za nacionalne manjine, aktivnost A732003 potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, pozicija 381 tekuće donacije.

Oba su dokumenta objavljena na službenim web stranicama Savjeta za nacionalne manjine, zajedno s Bodovnom listom na temelju koje je Povjerenstvo za raspodjelu sredstava nevladinim udrugama i ustanovama nacionalnih manjina vrednovalo programe kulturne autonomije prijavljene na Javni poziv za 2015. godinu.

Najavljeno je u najkraćem roku održavanje tematske sjednice o Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge („Narodne novine“, broj 26/15), kojom je u potpunosti derogiran Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina iz kojeg proizlaze brojne specifičnosti djelovanja manjinskih udruga i ustanova.

15. Travanj 2015.

SUSRET S PREDSJEDNIKOM REPUBLIKE BUGARSKE

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine gospodin Aleksandar Tolnauer susreo se 15.04.2015. godine s predsjednikom Republike Bugarske gospodinom Rosenom Plevnelievim.

Tijekom susreta, razgovaralo se o položaju i aktivnostima bugarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i o promicanju euroatlantskih integracija u zemljama jugoistočne Europe.

Obostrano je istaknuto kako Republika Hrvatska i Republika Bugarska imaju odlične političke odnose u čemu važnu ulogu ima i položaj bugarske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, te uloga Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske u daljnjem unapređenju i razvijanju odnosa između dvije države.

09. Travanj 2015.

SVJETSKI DAN ROMA

U srijedu 8. travnja, pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i Savjeta za nacionalne manjine RH ,a uz sudjelovanje hrvatskog državnog vrha svečano je obilježen Svjetski dan Roma .

Tom prilikom saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi istakao je da uza sva postignuća u zaštiti ove nacionalne manjine još uvijek nije učinjeno dovoljno.

Pozivajući se na istraživanje na razini Europske unije iz 2009. godine , Kajtazi je upozorio da je svaki drugi Rom iskusio diskriminaciju zbog svoje nacionalne pripadnosti .

U tom kontekstu Kajtazi je posebno istakao "antidžipsizam", posebnu vrstu rasizma koji se odnosi na nasilje, rasističke govore i diskriminaciju, koja je duboko ukorijenjenja stereotipima o romskom narodu.

Govoreći o Romima u Hrvatskoj, Kajtazi je ustvrdio da je uz angažiranje Vlade RH došlo do pozitivnih pomaka posebno istakavši legalizaciju stotine romskih stambenih objekata i unaprjeđenje infrastrukture u pojedinim naseljima, ali je istovremeno upozorio i na potrebu stalne suradnje s lokalnim vlastima , te važnost da i sami Romi rade na poboljšanju uvjeta vlastitog života.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je pak u svom je obraćanju podsjetila da se od samostalnosti hrvatske države romski problemi stalno nastoje rješavati, ali da romska nacionalna manjina ima pravo i dalje očekivati pojačanu skrb s obzirom na sve probleme s kojima se i dalje susreće te poručila da za Rome puno mogu učiniti sami Romi.

I predsjednik Sabora Josip Leko istakao je da Romi u Hrvatskoj moraju dobiti poseban prioritet te pozvao društvene institucije na borbu protiv tvrdokornih zabluda i predrasuda koje su prisutne među građanima kada su u pitanju Romi.

A predsjednik Vlade RH Zoran Milanović u svom je obraćanju naglasio da su Romi nečista savjest Europe. Nisu integrirani samo zato što drugačije izgledaju ustvrdio je Milanović istakavši da će Vlada nastaviti raditi na rješavanju njihovog položaja koji je i dalje loš.  

Na skupu je govorio i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Aleksandar Tolnauer koji je naglasio da su standardi zaštite nacionalnih manjina u Hrvatskoj nepobitno visoki, ali i upozorio da dugotrajna gospodarska kriza stvara idealan prostor frustracije većine, a te se frustracije onda lako mogu usmjeriti i prema nacionalnim manjinama .

Svjetski dan Roma obilježava u čast Prvog svjetskog kongresa Roma održanog od 8 do 12. travnja 1971. godine u Londonu

25. Siječanj 2011.

ENGLESKI PRIJEVOD KNJIGE PROF SINIŠE TATALOVIĆA "NACIONALNE MANJINE U HRVATSKOJ"

Nacionalne manjine u Hrvatskoj (189,3K)

Agencija STINA izdala je engleski prijevod poznate publikacije prof.dr. Siniše Tatalovića "Nacionalne manjine u Hrvatskoj".

Dopunjeno i prošireno izdanje ove knjige na engleskom jeziku objavljeno je pod naslovom "THE POLICIES OF PROTECTION OF NATIONAL MINORITIES IN THE REPUBLIC OF CROATIA".

Prvotna verzija ove knjige nastala je u okviru projekta "Edukativno - informativna podrška zaštiti i unapređenju prava nacionalnih manjina i jačanju međuetničke tolerancije" koji je STINA provodila 2004. i 2005. uz financijsku potporu EU.

Knjiga Siniše Tatalovića, redovitog profesora na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, savjetnika predsjednika Republike za politički sustav i jednog od naših najrenomiranjih eksperata za problematiku nacionalnih manjina naišla je na veliki interes.

Knjiga daje iscrpan i sustavan prikaz nacionalnih manjina u Hrvatskoj, od povijesnog utemeljenja njihovih zajednica, preko različitih razdoblja, padova i uspona politike koja se vodila prema nacionalnim manjinama do pregleda njihove aktualne organiziranosti i djelovanja u hrvatskom društvu.

To je čini cjelovitom i faktički jedinstvenom knjigom takve vrste u nas.

Engleski prijevod ove vrijedne knjige stoga ne samo da predstavlja značajnu međunarodnu prezentaciju hrvatskog trnovitog puta, ali i značajnih dostignuća u zaštiti manjinskih prava, u momentu kada počinju završni pregovori za ulazak Hrvatske u EU, već sigurno može poslužiti različitim društvenim, državnim i manjinskim institucijama i organizacijama u njihovoj boljoj međunarodnoj komunikaciji kada je riječ o nacionalnim manjinama i manjinskoj politici u Hrvatskoj.

Ukoliko ste zainteresirani za narudžbu ove knjige molimo vas da nas kontaktirate (podaci u zaglavlju).